Većina ljudi je čula za psihologe, ali samo mali broj ljudi zaista zna čime se psiholozi bave u praksi. To nije slučaj samo kod ljudi iz tzv opšte populacije već je to često slučaj i kod ljudi iz srodnih (humanističkih) profesija koji često sarađuju sa psiholozima (lekari, psihijatri, pedagozi, nastavnici itd.). U našoj zemlji ljudi obično zamišljaju psihologe kao osobe koje rade u školi i zadaju neke testove. Često je slučaj da i u medicinskim ustanovama gde postoje zaposleni psiholozi, lekari i drugo medicinsko osoblje misle da se psiholozi bave isključivo psihološkim testiranjem i procenom. Istina je zapravo potpuno drugačija. Psihološko testiranje je samo jedan od vidova usluga koje psiholog može da pruži dok je pružanje psihološke pomoći (psihološki tretman) mnogo značajnija i važnija delatnost psihologa bez obzira da li psiholog radi u privatnoj praksi, medicinskoj ustanovi, školi, službi za ljudske resurse i sl.
Psihološka pomoć ili psihološki tretman obuhvata sledeće aktivnosti psihologa:
Pružanje podrške -uključuje podršku ego snagama klijenta, mehanizmima za prevladavanje stresa, ohrabrenje i motivisanje.
Psihoedukacija – podrazumeva identifikovanje i menjanje disfunkcionalnih ponašanja, učenje i uvežbanje specifičnih veština (socijalnih, komunikacionih, trening asertivnosti, relaksacije, roditeljstva, života u braku itd.), antistres programi, učenje veština uspešnog učenja itd.
Prilagođavanje novim okolnostima – podrazumeva pružanje psihološke pomoći osobama da se što bolje i brže adaptiraju na nove životne okolnosti (na primer: novi posao, odlazak u penziju, preseljenje u novi grad ili državu, promenu škole itd).
Intervencije u krizi i debrifing – podrazumeva pružanje aktivne pomoći u situacijama životnih kriza (razvod braka, gubitak voljenih osoba, smrt i bolest u porodici, priprema za medicinske intervencije, oporavak posle bolesti, oporavak od traumatskih iskustava kao što su saobraćajne nesreće, ratovi, izbeglištvo, prirodne katastrofe, zlostavljanje itd.)
Rešavanje problema i donošenje odluka – psiholog pruža pomoć klijentima u identifikovanju i formulisanju problema, ciljeva i načina njihovog rešavanja na način koji je zadovoljavajući za klijenta i u skladu sa njegovim/njenim željama kao i socijalno prihvatljiv. Psiholog pomaže klijentu da prepozna i otkloni emocionalne blokade (na primer: strah, stid, osećanje krivice i sl.) kako bi preduzeo određene i konkretne akcije u funkciji rešavanja problema.
Otklanjanje psihičkih tegoba i patnje – podrazumeva pomoć klijentima da prevaziđu i otklone neprijatne psihičke simptome zbog kojih su se obratili za pomoć (na primer; simptome anksioznosti, nesanice, psihosomatskih tegoba, depresivnosti, problema sa koncentracijom i sl.).
Sticanje uvida, sveobuhvatnijeg razumevanje sebe i drugih, bolje razumevanje aktuelnih situacija i sopstvene motivacije – psiholog kao neutralna osoba, osoba profesionalac, koristeći svoja stručna znanja pomaže klijentu da stekne uvide u sopstvene obrazce mišljenja, osećanja i ponašanja, kao i ponašanja drugih za klijenta značajnih ljudi iz njegove/njene okoline. Psiholog pomaže klijentu da otkrije motive svog ponašanja i razume motive ponašanja drugih ljudi kako bi promenio/la svoje ponašanje u funkciji dostizanja željenih ciljeva.
Samoaktualizacija, lični rast i razvoj – pružanje pomoći klijentima u postizanju ličnog samoostvarenja, prepoznavanja i realizovanja svojih talenata, sposobnosti i nerealizovanih želja, odabira određene škole, fakulteta ili zanimanja.
Promena načina života – pomaganje klijentu da promeni svoje životni stil, oslobodi se nekih disfunkcionalnih aspekata ponašanja, pronađe nove načine zadovoljenja potreba, i nauči da bolje upravlja vremenom.
Vladimir Mišić
dipl. Psiholog
8 thoughts on “Ciljevi psihološke pomoći”
Poštovani,
Obraćam Vam se jer mi je potrebna vaša pomoć u specifičnoj vrsti krize.
Naime, moja sada već 18-godišnja ćerka je napustila naš dom i samovoljno otišla kod oca još pre 4 meseca. Otprilike u to vreme prekinula je i komunikaciju. Kako za takvo ponađanje nije bilo nikakvog razloga pokušala sam na više načina, jedan od njih je bio i odlazak u savetovalište za porodicu. Na žalost, budući da ona odbija svaku saradnju do sada nisam imala uspeha niti sam pronašla bilo kakav način da prevaziđem ovu vrstu problema. U jučerašnjem susretu s njom reagovala je vrlo eksplozivno i istakla da joj nije stalo da rešava probleme jer njoj upravo ovako odgovara.
Molim za savet ili sugestiju kako da postupim na dalje, jer mi je ona jedino dete, a ponavljam, nikakav razlog za prekid komunikacije ne postoji!
Srdačan pozdrav
da li se pod lijecenjem anksioznog poremecaja (generalizovanog) uvijek podrazumijeva i psihoterapija,moj dr smatra da meni nije potrebna psihoterapija,da se ona primjenjuje kod neuroticnih osoba a da ja u te ne spadam?
Anaksioznost umisljenje bolesti gde se treba obratiti kod psihologa ili psihijatra.
Molim vas odgovorite mi gde treba da idem?
idi redom
ja imam problem sa bratom nece da prica sa mnom odvojio se i to me muci,najgore je sto sam ja mladja sestra i nemam nikakav uticaj nad njim tako da sam u velikom problemu i ne znam sta da radim,stariji je i zbog toga ne zeli da me slusa… ima 20 godina i ne zeli da slusa 🙁 kako da doprem do njega
incest 😉
Zbog bolesti u porodici imam velike nesanice,strah jednostavno ne znam da li cu moci da se suocim sa problemima koji tek predstoje.Stalno sam neraspilozen i to je vec pocelo da mi smeta nrocito to u trenucima kad me neko pita sta mi je,tad shvatim da se sve to primecuje.Inace sam po prirodi veseo i nasmejan,bar je tako bilo do skoro.Molim za savet