Bilo je raznih pokušaja da se definiše šta je to funkcionalna emotivna veza i sa druge strane disfunkcionalna emotivna veza. Nekima će možda zvučati pretenciozno definisanje funkcionalnosti emotivne veze, jer kako objektivno definisati da li je neka veza ,, dobra“ ili ,, loša“ kada je to stvar subjektivne procene parova koji tu vezu čine. Ovde ćemo dati neki najopštiji pogled šta je to što pomaže i održava vezu a šta je to što istu kvari.
Funkcionalna emotivna veza doprinosi rastu, razvoju, osećanju ravnoteže i ispunjenja kod oba partnera. Ona omogućava njihov psihološki rast i sazrevanje, povoljno utiče na razvoj i napredovanje u profesionalnoj karijeri, kao i na fizičko zdravlje. Funkcionalna veza treba da obezbedi podršku za partnere tokom teških i stresnih perioda i to u obliku instrumentalne pomoći (npr. obavljanje neke fizičke aktivnosti za partnera-pomoć u kućnim poslovima) i u obliku emotivne podrške (npr. ematijsko slušanje partnerovih briga). Oba partera su sposobna da doprinesu ovakvoj vezi suočavajući se i rešavajući probleme, razvijajući intimnost, konstruktivnu komunikaciju, podržavajući zajedničke aktivnosti koje im donose zadovoljstvo, uzvraćajući pozitivnim ponašanjem na pozitivno ponašanje svog partnera i sagledavajući partnera na pozitivan način.
U disfunkcionalnoj emotivnoj vezi najveće probleme predstavljaju izostanak pozitivnih očekivanja kod oba partnera, manjak komunikacije, loše rešavanje problema i visoka učestalost razmenjivanja negativnog ili kažnjavajućeg ponašanja između partnera. Pokazuje se da partneri u manje funkcionalnim vezama na ponašanje partnera gledaju selektivno (uzimajući u obzir samo njegove negativne aspekte), pridaju veliki broj negativnih atributa takvom ponašanju i na negativno ponašanje vraćaju takođe negativnim ponašanjem. Partneri nastavljajući da učestvuju u razmenjivanju negativnih ponašanja i stvaranju negativne slike o onom drugom, mogu razviti tzv. globalni negativni osećaj jedan prema drugome. Ovaj globalni negativni osećaj povećava verovatnoću narednih negativnih ponašanja i razvoj negativnih očekivanja ili predviđanja za ponašanje druge osobe.
Razlike u individualnim željama i potrebama u vezi, mogu predstavljati problem za osobe koje su inače psihološki visoko prilagođene. Na primer, partneri koji se razlikuju u svojoj želji za bliskošću ili potrebom za kontrolom, organizacijom i palniranjem, mogu biti emotivno uznemireni i isfrustrirani i negativno interpretiraju ponašanje svog partnera pritom očajnički težeći da uguše te razlike. Stres koji potiče od bazičnih neslaganja između potreba i želja u vezi je tzv. primarni stres koji može stvoriti sekundarni stres. Sekundarni stres se javlja prilikom korišćanja neadaptivnih strategija u vezi kao što su povlačenje ili verbalno obračunavanje. Obično se u terapiji kao simptom javi sekundarni stres, ali psiholog treba razmotriti uzroke ovog stresa koji zapravo vodi do problema vezanih za primarni stres. Kada se on ustanovi, pokušavaju se pronaći načini za konstruktivno pregovaranje o razlikama koje postoje među partnerima.
Sanja Marjanović
dipl. psiholog
1 thoughts on “Funkcionalna i disfunkcionalna emotivna veza”
Pozdrav
Pitanje koje me muci jest pojava negativnosti u vezi u kojoj sam bio. Da ne opisujem na široko, druga strana jest konstantno imala negativnosti prema sebi i prema drugima oko sebe…osudjivanje izgleda, scene oko toga da svaka njena fotka mora bit savrsena itd (pretpostavljam da je velika nesigurnost u igri ), rjesavanje problema bi se svelo na njeno nekontrolirano deranje i nekontrolu emocija. to je znalo izgledati poprilicno agresivno s njene strane. Mogu pokusat razumjeti razloge kako se osjecala zbog kojih je znala tako reagirati, međutim, načini reakcija koje je koristila bili su destruktivni. Znači deranje na javnom mjestu, scene po restoranima, scene u centru grada itd itd….s vremenom se to znalo smiriti, ali ostali su vjerojatno u njoj obrasci ponasanja koji su stalno se vracali ovisno o intezitetu problema i reakcije.
Takodjer sam dozivio lomljenje poklona usred nekontrole emocija zbog jedne situacije. Pitanje se odnosi na mojestanje koje se tijekom veze pri kraju pogotovo počelo izjednačavati sa njenim. Mislim da sam bivan uvučen u tu svakodnevnicu, stoga su se nekad znale pojaviti jednake reakcije rjesavanja problema, nestrpljivost, ne toleriranje i reakcije impulzivne prirode nakon kratkog perioda smirenog pokusaja rjesavanja problema. Zelim rec da sam inace miran i skuliran, ali s vrmenom me je njen nacin ponasanja toliko ucinio nervoznim da sam preuzeo pojedine nacine reagiranja.
Kako da ih riješim za ubuduće i kako je moguće da se tako nešto javilo. Pretpostavljam da sam očito u stanju tako na trenutak reagirati, nervoza, dizanje glasa usljed njenih scena i nervoze….
Volio bi da mi netko objasni i pomogne, da li se radi o tome da sam bio pod utjecajima takvih psihickih zlostavljanja od strane djevojke, ili je ona svojim ponasanjem potakla tako nesto i u meni pri kraju veze.
Brine me to sve jer ne volim nervozu niti takve infantilne načine funkcioniranja kada su problemi u igri bilo koje vrste. Hvala