Jedan od najefikasnijih metoda redukcije generalizovane anksioznosti i prevazilaženja predisponiranih napada panike je program redovnih fizičkih aktivnosti odnosno telesnih vežbi. Panični napad,kao što smo više puta spominjali u našim tekstovima, je posledica prirodne rekacije organizma da se bori ili da beži (eng. “fight-or-flight“)—iznenadni talas adrenalina kao reakcija na realističnu pretnju, postaje prekomeran ili se pojavljuje van konteksta (gde nema realne pretnje iz spoljašnje sredine). Telesno vežbanje je prirodan način da date oduška svom organizmu kada je u „bori se ili beži“ nivou uzbuđenja. Kod većine osoba koje imaju panične napade kada počnu da se bave redovnim fizičkim aktivnostima, postaju sve više otporni na paniku i ako i imaju napade oni su slabijeg intenziteta.
Redovana fizička aktivnost ima direktan uticaj na nekoliko fizioloških faktora koji su osnova osećanja anksioznosti. To su na primer:
●Redukcija tenzije skeletnih mišića, koja se često javlja kao posledica osećanja napetosti i stegnutosti,
● Brži metabolizam povišenog adrenalina i tiroksina u krvnom sistemu, čije vas prisustvo dovodi u stanje uzbuđenja, povećanje budnosti i uznemirenosti,
●Pražnjenje kumulirane frustracije i napetosti, koja može pogoršati fobične i panične reakcije.
Telesno vežbanje uključuje nekoliko fizioloških dobiti za organizam kao što su: povećanje koncentracije kiseonika u krvotoku što pojačava alertnost i koncentraciju, stimuliše produkciju endorfina koji povećava osećanje balansa u organizmu,zatim dolazi do povećanja opšteg energetskog nivoa tela, poboljšava se cirkulacija, varenje i eliminacija štetnih materija iz organizma, smanjuje se nivo holesterola, normalizuje krvni pritisak, telesna masa se održava u normali i poboljšava se regulacija šećera u krvi.
Ovi fiziološki razlozi su sami po sebi dovoljan razlog da se pristupi fizičkim aktivnostima, a još više zbog toga što pozitivna fiziološka promena pozitivno utiče i na psihološke reakcije. Pa tako dolazi do:
●Povećanja subjektivnog osećanja balansa i blagostanja,
●Smanjenje nesanice,
●Poboljšanje koncentracije i pamćenja,
●Smanjenja potištenosti i depresije,
●Povećanja samopouzdanja,
●Povećanja svesnosti o kontroli osećanja anksioznosti.
Ono što se nameće kao zaklljučak iz svega navedenog je da da duh i telo idu zajedno i da se ne možemo osetiti u ravnoteži ako jedno od ova dva zapostavimo. Ljudi su skloni da prave dihotomije i odvajaju stvari zato se često dešava da previše razmišljamo i zaboravimo na naš organizam, međutim telesno i duhovno su u povratnoj sprezi i njihova interakcija utiče na ono šta osećamo i kako reagujemo. Prema tome, ako se osećate anksiozno, doživljavate panične napade ili fobije, pored mentalnih tehnika koje smo vam prikazali u našim dosadašnjim tekstovima pokušajte da poradite i na održanju vaše telesne forme i tako dodatno ojačate svoj organizam da se izbori sa spoljašnjim preprekama.
Mr Sanja Marjanović
dipl.psiholog
kontakt: 064 64 93 417
vaspsihologsanjamarjanovic@gmail.com
skypename: psihologsanja
3 thoughts on “Fizička aktivnost i anksiozni poremećaji”
Postovanje,imam vec od februara mjeseca panicne napade,naravno sada nisu ucestali kao na pocetku ali opet su tu,zanima me jedna stvar dali je moguce da zbog ovog stanja brzo se umaram,srce pocne da lupa prilikom bilo koje fizicke aktivnosti,desi se i kada jedem da dobijem te takozvane aritmije,nadam se da ce mi neko dati odgovor hvala vam lijepo i pozz…
Kontroliraj štitnu žlijezdu. Idi u ambulantu i neka ti sestra uzme uzorak krvi.
Повратни пинг: Zašto je bitna fizička aktivnost? – 130