Da li je „pražnjenje besa“ dobar način njegovog izražavanja

Da li je „pražnjenje besa“ dobar način njegovog izražavanja

Da li je „pražnjenje besa“ dobar način njegovog izražavanja

Kada je osoba besna dolazi do ubrzanog lupanja srca, ubrzanog disanja, povećane mišićne napetosti, stezanja u grudima, osećaja povećanja telesne temperature i crvenjenja u licu. Povećan intenzitet besa stvara ekstremni fizički napor za telo, jer krvni pritisak i puls ostaju povišeni duže vreme pa se posledično mogu javiti hipertenzija, bolesti srca i umanjene efikasnosti imunog sistema. Sa druge strane, obično kada intenzitet emocije besa doživi svoj vrhunac odnoso eskalaciju dolazi do neadekvatnog izražavanja besa koje karakteriše agresivno ponašanje. Agresivno ponašanje se javlja u fazi eksplozije i predstavlja tzv. pražnjenje napetosti koju je bes izazvao u telu kroz disfunkcionalnu verbalnu rekaciju (svađa, obično praćena uvredama i psovkama) i/ili disfunkcionalno ponašanje lupanje vratima, udaranje šakom/pesnicom o sto/zid, bacanje i razbijanje predmeta ili u kranjem slučaju primene nasilja nad drugom osobom. Prema ovome vidimo da je bes itekako nezdrava i disfunkcionalna emocija čije neadekvatno ispoljavanje može doneti velike štete našem organizmu ali i ugroziti ljude iz neposredne okoline.

Nepravilno upravljanje besom ili pražnjenje

Obično se bes doživljava jako intenzivno i osobe koje imaju problema sa neadekvatnim izražavanjem besa smatraju da je nemoguće kontrolisati toliko intenzivnu emociju i da je moraju što pre izbaciti kako bi doživeli olakšanje. Međutim, pražnjenje donosi trenutno olakšanje i potkrepljuje jedan disfunkcionalni ciklus reakcija koji vodi iz doživljaja emocija besa do agresivne reakcije. Praktično osoba uči da će joj biti lakše da kada je besna praktikuje viku, bacanje,udaranje i sl. i time takvo ponašanje u trenutku eskalacije besa „vidi“ kao funkcionalno i jedino rešenje.

Kako se pravilno upravlja besom

Nije ideja isprazniti se već kontrolisati bes, odnosno kontrolisati intenzitet besa. Obično ljudi misle da kada su besni, oni su besni 100%. Međutim, bes postepeno raste i doživljava svoj vrhunac u fazi eskalacije kada prelazi u fazu eksplozije koja je već faza gde se „gubi kontrola“ i gde osoba pribegava nekom vidu pražnjenja (koje je uglavnom agresivno). Prema tome, bes treba kontrolisati tamo gde on još uvek po svom intenzitetu nije dostigao vrhunac. Ključna stvar je razlikovati emociju nezadovoljstva (ili frustracije) od besa-nezadovoljstvo je zdrava emocija i ona je rakcija organizma na neku prepreku u okolini (nešto nas ometa da ostvarimo neke svoje želje/ciljeve) za razliku od besa kada smo nezadovoljni mi možemo da reagujemo konstruktivno i da na socijalno adekvatan način prevaziđemo prepreku. Kada smo besni to nije moguće jer smo prosto „preplavljeni“ emocijom i nismo u stanju da racionalno sagledavamo situaciju. Dakle, cilj je da ne budemo besni već nezadovoljni i da kada registrujemo da naš bes raste probamo da ga zaustavimo tehnikama kontrole besa. Dakle, u startu vi možete biti nezadovoljni i malo besni a zatim se bes povećava tako što dodatno govorite sebi kako vas sve izluđuje, kako vi nešto ne možete podneti, kako je neko to vama namerno uradio, kako to nije smeo, kako je zbog toga kreten i sl. Ovaj unutrašnji govor su tzv. vruće misli koje vam automatski padaju na pamet i održavaju emociju besu čineći dodatno da njen intenzitet raste (to ne moraju biti samo misli već i slike). Kontrola dalje eskalacije besa se zapravo sastoji u registrovanju i skretanju pažnje sa ovakvih misli različitim tehnikama smirivanja disanja (fokus na disanje a ne na misli) , brojanja unazad (fokus na brojenje a na misli) ili vizuelizacije umirujućih scena (fokus na slike a ne na misli). Pored vrućih misli koje su automatske postoje i disfunkcionalna uverenja koja takođe mogu doprineti održavanju emocije besa, na kojima takođe treba raditi (npr. uverenje da osoba povodom čije ste rekcije osetili bes namerno želi da vam naudi). Dodatno, pored misli mi možemo registrovati i naše fiziološke reakcije koje prate emociju besa.

Dakle, ideja je da intenzitet besa možemo registrovati i kontrolisati a zatim i na adekvatan način reagovati. Kontrola je bolja od pražnjenja ne samo zbog toga što vodi konstruktivnim reakcijama već i zbog toga što i naš organizam postaje manje pobuđen i lakše se vraća u stanje stabilnosti.

Mr Sanja Marjanović

dipl.psiholog

kontakt za zakazivanje savetovanja uživo: 064 64 93 417

kontakt za zakazivanje online savetovanja: vaspsihologsanjamarjanovic@gmail.com

skypename: psihologsanja

4 thoughts on “Da li je „pražnjenje besa“ dobar način njegovog izražavanja”

  1. Poštovanje, zaista bi mi značilo da mi odgovorite na moje sledeće putanje: Kako da se odgovori na bes, ozlojedjnost i kritike koje majka upućuje sinu? Naime radi se o mom momku i njegovoj majci koja svojim ponašanjem a to je bes, stalna kritika i nezadovoljstvo bilo čime što učini ili ne, ostavlja na njega jak uticaj koji ga pretvara u anksioznu,frustiranu u besnu osobu.On to ne može da poveže sa tim zato i ne mogu sa njim o tome da pričam ali zbog svega toga i ja postanem anksioznost čak i depresivna jer o svojim osecanjima i desavanjima sa majkom i roditeljima priča samo meni. Još uvek nismo u braku, i ja se konstantno pitam kako ću ja da žživim sa ljudima koji ne poštuju i ne cene mog budućeg muža, i kakav odnos mogu da imam sa njima kad oni uzajamno nemaju nikakav odnos?

  2. Ako mi izleti ruka a imam vec problem sa opsesivnim mislima agresivnim a nekad me djete izludi da ja slapim malo po guzi naravno nebi nikad svoje djete bila ili slicno daleko bilo. Odma sam pomislila sad si naudila tvome detetu kao u smislu neke nove misli su se stvorile da cu mozda i gore uraditi. Jesul ovo isto samo opsesivne misli i nema nikakve veze sa tim sto sam u tom trenutku bila besna na svoje djete. Nekako sam zbunjena inace sam smirena osoba nikad nemam napad besa mislim u normalnim siutacijana koje me iznerviraju mogu da planem jer sam inace tempramenta. Pozz hvala lepa

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Povezani tekstovi

Zamke toksične pozitivnosti

Pojam toksična pozitivnost (ili kako se još naziva pozitivna toksičnost) odnosi se na uverenje osobe da je poželjno i dozvoljeno doživljavati samo i isključivo pozitivna…

Pročitaj više »

Zavisnost od mobilnog telefona

Tehnološki razvoj je neminovnost današnje civilizacije. Sa sobom nosi mnogobrojne prednosti, ali i određene mane. Mane nastaju onda kada se upotreba tehnoloških dostignuća pretvori u zloupotrebu.

Pročitaj više »
Scroll to Top
Vaš Psiholog

Prijavite se na naš Newsletter