Mehanizam funkcionisanja opsesivno-kompulzivnog poremećaja

U osnovi opsesivno-kompulzivnog poremećaja, kao i kod ostalih anksioznih poremećaja, postoji disfunkcionalni mehanizam koji ovaj poremećaj inicira i održava. Ključnu ulogu u ovom mehanizmu  imaju opsesivne misli koje doprinose stvaranju anksioznosti, kompulzivnih radnji i izbegavajućih ponašanja.  Opsesivne misli su automatske i njih je osoba trenutno svesna, ona ih analizira, na osnovu njih donosi zaključke i sl. Ovi zaključci su pogrešni i dovode do povećanja intenziteta anksioznosti. Na dubljem nivou, nalaze se disfunkcionalna uverenja o opsesivnim mislima koja su zapravo mnogo važnija za održavanje poremećaja od samih opsesivnih misli. Osoba pogrešno veruje da opsesivne misli imaju značaja, da su one dokaz da je ona npr. homoseksualne orjentacije, psihopata, pedofil i sl. Praktično, samo postojanje takvih misli za nju je nešto nedopustivo i najverovatnije govori nešto o njoj samoj. Usled ovakvih uverenja svaka opsesivna misao postaje nešto što ugrožava osobu, njenu  dosadašnju sliku o sebi i ona počinje da se pita da li je ona nešto drugo i tako se konstantno samozastrašuje. U situaciji kada pored opsesivnih misli postoje i kompulzivne radnje, osoba veruje da obavljanje određenih radnji (brojanje, simetrija i sl.) doprinosi tome da se ne desi nešto loše njoj/njoj bliskim osobama. Kada uradi određenu radnju osoba  poništava tu mogućnost  i postaje smirenija.

Kako se opsesivno-kompulzivni poremećaj samoodržava

Pre nego što objasnimo kako ovaj mehanizam funkcioniše u konkretnoj situaciji, važno je napomenuti da se anksiozni poremećaji javljaju kod ljudi koji su genetski predisponirani za ovaj vid poremećaja a okidač je neki vid spoljašnjeg stresora (bolest ili smrt bližnjih, razvod, raskid, gubitak posla, problemi na poslu ali i upotreba psihoaktivnih supstanci).   Naime, intruzivne misli su one misli koje se javljaju kod svakog čoveka a koje su na neki način neprijatne i nisu u skladu sa njegovim vrednostima, uverenjima i sl. Npr. takva je misao muškarca heteroseksualne orjentacije: „Da li sam ja možda homoseksualac?“, „Da li ja mogu povrediti svoje dete?“.  Ukoliko osoba nema predispoziciju da razvije anksiozni poremećaj i nije trenutno već uznemirena povodom nekog spošanjeg stresnog/-ih događaja, ona će vrlo brzo zanemariti ovo pitanje i neće osećati intenzivniju nelagodu ili strah povodom toga. U suprotnom, intruzivna misao postaje opsesivna i osoba počinje da traži dokaze u svom prošlom ili sadašnjem ponašanju, na internetu, u stručnoj literaturi, kod različitih stručnjaka, koji bi mogli da joj opovrgnu ili potvrde da li je ona zaista to ili nije i sve vreme se povodom toga osećaju anksiozno. Okidač za ovo pitanje može biti neki spoljašnji događaj, npr. to može biti pad u seksualnom uzbuđenju, problem sa erekcijom ali i neki sasvim drugačiji događaji. Disfunkcionalno uverenje koje osoba može imati je  sledeće: „Ako se meni javila ovakva misao onda ja verovatno jesam homoseksualac.“    Ovime se pridaje značaj opsesivnoj misli i ona sama po sebi postaje dokaz homoseksualizma (što je potpuno nelogičan zaključak).  Osoba sa ovakvim uverenjima i mislima postaje „lovac“ na nove dokaze a obično se oni nalaze u spoljašnjem svetu. Npr. ako je muškarac iz primera pogledao nekog drugog muškarca i pomislio da lepo izgleda to ponovo pokreće sumnju i preispitivanje. Preispitivanje prati intenzivan strah odn. anksioznost i taj strah takođe predstavlja pokretač za nove opsesivne misli. Takođe, informacije se mogu javiti i u vidu pogrešno protumačenih senzacija. Npr. muškarac koji ima problema sa opsesivnom mišlju vezanom za homeseksualizam sedi pored svog prijatelja i oseća kako mu kroz telo prolaze „žmarci“  a posebno u predelu genitalija– ovo postaje novi dokaz da je on homoseksualac. Ovo je takođe pogrešno jer „žmarci“ su zapravo produkt emocije straha a ne seksualnog uzbuđenja (kako obično biva protumačeno) . Dakle, spoljašnje informacije se uklapaju u pogrešni patern razmišljanja i patološki mehanizam se pokreće i održava opsesivno-kompulzivni poremećaj. Ovo je beskonačna petlja kojom se održava disfunkcionalna navika, čiji je konačni produkt anksioznost, izbegavanje određenih socijalnih situacija i kao nusprodukt se može javiti i depresija. Vrlo je važno zaustaviti ovaj patološki mehanizam a prvi korak ka tome je poznavanje i povećanje svesnosti o njegovom funkcionisanju.

Više o razlici između intruzivnih i opsesivnih misli možete pročititati ovde.

Više o vrsti opsesivno-kompulzivnog poremećaja kod koga su dominantne opsesivne misli povodom svoje seksualne orjentacije možete pročitati ovde.

Mr Sanja Marjanović

dipl.psiholog

kontakt:064 64 93 417

email: vaspsihologsanjamarjanovic@gmail.com

skype name: psihologsanja

12 thoughts on “Mehanizam funkcionisanja opsesivno-kompulzivnog poremećaja”

  1. Čitao sam kako je osim kognitivnog dela terapije za OKP potrebna i konkretnija
    praktična pomoć kao što je ERP – tehnika izlaganja i sprečavanja rituala.
    U Americi za to postoje kampovi koji se kod lepog dela korisnika pokazuju uspešnim u
    smanjenju anksioznosti kod iracionalnih strahova.
    DA LI U SRBIJI POSTOJI NEKI CENTAR ZA TO ILI NEKI TERAPEUT KOJI IZLAZI NA TEREN S PACIJENTOM (VOŽNJA KOLIMA, IZLAGANJE IZVORIMA NELAGODE…)??? AKO POSTOJI MOLIM VAS KONTAKT/E!
    Hvala unapred

    1. Poštovani Oskare, na žalost u Srbiji ne postoji nešto tako. Naravno, kada se klijent „pripremi“ kognitivno onda sledi bihejvioralni deo ili tehnika izlaganja koju spominjete. Terapeut ili zadaje konkretne bihejvioralne zadatke klijentu koji ih samostalno obavalja ili ukoliko klijent nije u mogućnosti da ih obavi samostalno izlazi sa njime na teren. Dakle, u Srbiji postoji rad jedan na jedan sa terapeutom i taj način rada i mi sprovodimo. Srdačno, Sanja Marjanović dipl.psiholog

  2. imao sam incest u detinjstvu i mnogo se kajem zbog toga,i pored svega toga i majka me je ostavila kad sam imao 7 godina
    sad imam 24 jos nisam imao devojku i mislim da su me uvek privlacile devojke.
    ali dosta sam gresio gledao filmove za odrasle i sebe samozadovoljavao.
    cak sam izvalio i utripovao kad pogledam devojku kao da vidim muskarca ili je to samo u mojoj glavi
    mzoda je to sve opsesivna misao ili ankcioznost ili sam gej,ako jesam nisam srecan zbog toga
    mirana sam povucena osoba cutljiva i ponekad previse zatvorena
    imam glavobolje i kao da nemogu normalno da funkcionisem verovayno zbog ovog problema i bolesti i ne bih mogao da zamislim da budem sa muskarcem
    bio sam i kod psihologa i nista posebno kontrola za dva meseca
    jer meni ima pomoci sta da radim
    pijem cipralex nije mi bolje sigurno sam gej
    da li sam gej i da li to moze da se izleci,ili da se posvetim bogu

    1. Poštovani, pošto ste imali intenzivan traumatični događaj u detinjstvu to može ostaviti posledice na Vaše kasnije seksulano ponašanje i najčeće kroz neki vid psihosocijalnog povlačenja i izbegavanja seksualnog kontakta. Prema tome, najverovatnije je da ste heteroseksualne orjentacije ali da imate problema sa zbližavanjem i ostvarenjem seksualnog kontakta. Bilo bi dobro svakako da se obratite psiholozima koji su specijalizovani za ovu vrstu problema, pokušajte sa ovim http://www.incesttraumacentar.org.rs/ kako biste mogli polako da se oslobađate inhibicija koje sigurno postoje i učvrstile su se tokom vremena. Srdačno, Sanja Marjanović dipl.psiholog

  3. Postovani..2009 sam dobila panicne napade pa odmahvnakon toga blagu depresiju…pila sam seroksat 20 mg sad pijem samo 10 vec 6 meseci. Dijagnoza mi je sada samo anksioznost…imam problem sa mislima…toga sam jako svesna…recimo ujutru kad ustanem dolaze u formi dialoga sa nekim…recimo pricam sa muzem iznosim mu plan sta bi trebalo da se radi danas a on meni kao odgovara …i to me strasno nervira i plasi…da li je to vrsta opsesivnih misli??

  4. Pozdrav,ja imam 15 godina i cesto mi se javljaju svakojake misli da moram na primer 5 puta da dotaknem vrata kako bi dobio 5 u skoli da elektronski uredjaji moraju da budu na rastojanju vecem od jednog metra,da nesmem dok ne ostvarim neki uspeh da jedem kecap ili pijem jogurt i jos mnogo glupih ali meni zabrinjavajucih primera.Nisam sujeveran i znam da su ovo gluposti ali iz straha izvrsavam te misli.Da li su to opsesivne misli,da se plasim neuapeha ako ne uradim po toj misli koja se javi.Da li je to normalno za ovaj period ili je problem kompleksniji.To sam peimetio jos od desete godine,ali se u poslednje vreme bas blamiram izvodeci takve misli „rituale“.

    1. To sto navodis jesu kompulzivne radnje u čijoj se pozadini nalaze opsesivne misli, ukoliko one u velikoj meri ometaju tvoje svakodnevno funkcionisanje bilo bi dobro da se obratis psihologu koji se bavi psihoterapijom anksioznih poremecaja. Mozes se javiti nama ili nekom drugom ali javi se sto pre ukoliko primećujes da se opsesivne misli i kompulzivne radnje intenziviraju. Srdacno, Sanja Marjanovic dipl.psiholog

  5. Pozdrav, ja imam 17 godina i uvijek sam na neki nacin imala problem sa opsesivnim mislima iako to tek sada shvatam i meni se vec godinama desava da kazem sebi to ako ne stignes za minut dobices jedan i misli tog tipa i mislila sam da samo ja imam problem s tim. To nije bilo toliko cesto i strasno ali zadnjih 7,8 mjeseci me muci strasna misao. Bila sam u vezi sa momkom skoro godinu dana i raskinula sa njim zbog stalnih svadja i mjesec i po dana nakon raskida sam pocela da se muvam sa drugim momkom i stalno smo provodili vrijeme zajedno ali na kraju nista nije bilo iako cijela moja skola misli da jeste. Nakon svega toga osjecam se uzasno, mislim da svi misle da sam „laka“ djevojka iako to zapravo nema smisla jer su mi neki rekli kako sam brzo promijenila decka, a meni zapravo taj drugi momak nije ni bio decko. Osjecam da me niko vise ne podtuje i da me svi tako gledaju kao sto sam gore navela i da kad mi kazu nesto dobro zapravo svasta misle o meni i ne vjerujem nikome iako me najbolji prijatelji i majka razuvjeravaju i govore mi da nisam normalna sto tako mislim mene te misli ne napustaju, jedno vrijeme nisam izlazila iz kuce, samo sam plakala i osjecala neku krivicu, kad god se neko nasali ja u svemu vidim prijetnju i uvredu i odmah se iznerviram, prate me od jutra kad ustanem do navece kad legnem, cak i sanjam kako me ljudi osudjuju i govore mi svasta, osjecam se kao da sam prevarila momka iako je to bilo nakon raskida a zapravo nista nije ni bilo ali svi u skoli misle da jeste. Nicem se ne radujem i ne mogu ni u vemu da uzivam, uvijek me prati taj los osjecaj i ne znam dta da radim i da li je ovo opsesivno-kompulzivni poremecaj?

  6. Ja imam bipolarni poremecaj, ali u poslednje vreme sam u stabilnom stanju zahvaljujuci terapiji.Ali, u poslednjih par meseci mi se dogadja da imam neku vrstu kako ja kazem umetnitih misli, nesto sto ne mogu da kontrolisem, npr decko mi kaze nemoj da ides tu, klizavo je, a meni u glavi ide slika kako padam i vilicom udaram o stepenik, krvi svuda oko mene.Dok traje ta misao meni je strasno, ali kad prodje, osecam se lakse jer znam ako sam to pomislila nece se dogoditi.Da li to ima neke veze sa opsesivnim mislima?Hvala unapred

  7. Postovani, da li prazne misli, poput neke maglovitosti spadaju u opsesije?Bolje receno, kao nemogucnost mastanja ili stvaranja neke radnje ili ideje u mislima.Nego samo ta oblacnost i siromastvo mentalnih slika..

  8. Dobar dan, kolko moze da traje depresija posto pisete da moze se pijavi kao nusprodukt. Pricate li o pravoj depresiji koja ostaje ili o prolaznoj depresivnosti koja se odrzava samo zbog stanja anksioznosti.. tu ima dosta razlike.. Pozdrav

  9. Da li može i kod žesnskih osoba da se jave lazne senzacije u predelu genitalija? Jer sam umislila da sam homoseksualac, u uvek kada gledam zenske slike osecam neke „zmarce“ ili tako neato. Veoma sam ocajna i ne znm sta da mialim. Hvala unapred na odgovoru.

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Povezani tekstovi

Zamke toksične pozitivnosti

Pojam toksična pozitivnost (ili kako se još naziva pozitivna toksičnost) odnosi se na uverenje osobe da je poželjno i dozvoljeno doživljavati samo i isključivo pozitivna…

Pročitaj više »

Zavisnost od mobilnog telefona

Tehnološki razvoj je neminovnost današnje civilizacije. Sa sobom nosi mnogobrojne prednosti, ali i određene mane. Mane nastaju onda kada se upotreba tehnoloških dostignuća pretvori u zloupotrebu.

Pročitaj više »
Scroll to Top
Vaš Psiholog

Prijavite se na naš Newsletter