Emocionalne veze nisu kvalitetnije ukoliko u njima nema konflikta. Konflikt je normalan i neizbežan deo svakog partnerskog odnosa. Neke teme se kod parova često ponavljaju, kao što je na primer novac. Cilj svakog konflikta nije njegovo razrešenje kroz temu koja se nameće, već razrešenje dolazi samo ukoliko se kao cilj postavi bolje razumevanje partnera.
U pozadini svađe mogu se nalaziti različiti potisnuti sadržaji, zahtevi i želje koje partneri imaju jedan od drugoga ili od samog odnosa. Razumevanje ovih sadržaja uzdiže odnos nivo iznad, te se u tim slučajevima i konflikt posmatra kao kriza koja tera sistem na promenu. U ovakvom rastu jednog para važno je znati da će se konflikti ponavljati, kao i da je to sasvim uredu, da je suština razviti veštinu za prolazak kroz konflikte.
Koraci za rast para kroz konflikt
Pauza je neophodan deo svake rasprave. Prilikom svađe telo se takođe uzbudi i potrebno mu je 20 do 30 minuta da se oslobodi hormona stresa koji mogu uticati na dalji tok razgovora. Razdvajanje, šetnja, meditacija, disanje, neki su od načina da se telu pomogne.
Razgovor obično završava istim intenzitetom talasa kojim je i počeo. Potruditi se da početak bude što je nežniji moguće, osigurava lagan završetak konflikta.
Eskalacije se mogu kontrolisati, fraze se smeju koristiti. Na primer, ukoliko se koristi fraza “Hajde da pokušamo ponovo, nismo dobro počeli, osećam kao da me sada ne razumeš, žao mi je”, može se sprečiti eskalacija konflikta i razgovor se vodi u potpuno drugačijem smeru.
Pažljivo osluškivanje osećanja koja leže ispod priče koja se nudi. Ovo važi za oba partnera. To znači razvijanje veštine kojom se osluškuje svoj unutrašnji svet i teži da se čuje partnerov unutrašnji svet. Koristeći ovu vežbu svaki konflikt ima mnogo više šansi da se razvije u duboko razumevanje sebe i drugoga, kao i lakše prihvatanje uticaja i težnje ka kompromisu.
Prihvatiti uticaj i prepoznati da i partner ima dobre ideje. Pokazati poštovanje prema tuđem mišljenju i razmotriti i te ideje kao značajne.
Kompromis nikada nije savršen ali je neizostavan deo funkcionisanja para. Svako nešto istovremeno i dobija i gubi. Najbitnije je da postoji uzajamno uvažavanje, poštovanje i jasna razmena osećanja, želja i potreba. Kompromis treba biti takav da se obe strane osećaju uvaženo , poštovano i podržano.
Kako nakon konflikta
Konflikt je kriza nakon koje par takođe treba znati kako dalje. Kada se partneri zaglave u negativnoj neverbalnoj komunikaciji, počnu da upućuju suzdržane poglede, blokiraju sebe u ispoljavanju emocija, ne može se reći da je konflikt doveo do novog, višeg nivoa funkcionalnosti. I ako je konflikt uspešno razrešen, par može ostati nepovezan.
Da bi se predupredila defanzivnost i uzdizanje zidova kojima se čuva sopstvena ranjivost, ključno je inicirati iskrenu, otvorenu komunikaciju nakon konflikta. Reći šta je bilo naviše povređujuće, koje dublje emocije su pokrenute, šta ima veze sa trenutnom svađom i partnerom, a šta je emocionalni talog iz prošlosti, koji takođe može biti pokrenut raspravama. Uvažiti, čuti, pokazati empatiju ka onome što partner ispoljava, takođe je neizostavni deo priče kojom se prevenira otvaranje začaranog kruga oko istih tema.
Period nakon rasprava često je praćen „„tretmanima tišine“. Ako partneri ne mogu da komuniciraju jer su još uvek pod uticajem jakih negativnih emocija, sasvim je u redu da jedno od drugoga traže malo prostora i kažu šta ih u tom trenutku muči, bez nužnog traženja razrešenja za svoje emocionalno stanje. Ne treba žuriti, uvek je potrebno vreme da bi se nakon svađe ponovo napravila bezbedna zona za emocionalnu povezanost. Nakon što intenzitet negativnih emocija opadne, korisno je upustiti se u neku zajedničku aktivnost koja će partnere povezati i umanjiti distancu nastalu konfliktom. Prisećanje na zajedničke ranije aktivnosti, gledanje slika sa putovanja, prepričavanje anegdota, pomaže paru da ponovo uspostavi bliskost kroz prisećanje na svoje snage i zajedničku istoriju.
Jedna od moćnih tehnika koja se koristi u terapiji parova odnosi se na oživljavanje/odigravanje prvog izlaska para, u kom se ponovo upoznaju. Isto tako, nakon svađe, par može dozvoliti sebi kreativnost i ponovo se upoznati, ili na neki svoj način početi potpuno novu komunikaciju.
Kada reči ne pomažu ili osoba nije u stanju da se izrazi, može se izraziti i na neverbalan način, odnosno dodirom. Povezivanje sa željom da se napravi blizak fizički kontakt, zagrljaj, da se diše zajedno, da se samo gleda u oči, može aktivirati deo nervnog sistema koji pomaže smirenost, osećaj bezbednosti i povezanosti.
Vezano sa neverbalnom komunikacijom su i tehnike smirivanja na individualnom nivou. Bilo koji pokret koji se pravi svesno, kroz koji se aktivno obraća pažnja na telo, pomaže u smanjivanju hormona stresa. Otresti ruke, načiniti nekoliko vežbica u kojima se mišićne grupe stežu, a zatim opuštaju, jedan je od najjednostavnijih i najprirodnijih načina smirivanja. Ovde spada i abdominalno disanje.
Potpuno je prirodno da se partneri ne usaglašavaju oko svega. Traženje drugačijih životnih narativa je nerealno, iz tog razloga su i veštine komunikacije od tolikog značaja. Parovi ponekad ispletu čitavo klupko negativnih misli i osećanja samo zato što nisu u stanju da uvaže partnerovo gledište. Svako može imati svoj doživljaj istog realiteta.
Većina nesuglasica u partnerskim odnosima posledica je loše komunikacije, pogrešnih uverenja da se srećni i funkcionalni parovi ne raspravljaju, nedostatka empatije i kompeticije. Da bi komunikacija bila otvorena, svaki partner na prvom mestu mora imati otvoren odnos ka sebi, biti spreman da se i suoči i da razotkrije svoje ranjivosti, da prepoznaje svoje unutrašnje sadržaje i da nauči kako da se sa njima nosi. Drugi važan momenat je davanje prioriteta odnosu, možda čak i posmatranje odnosa kao entiteta za koji oba partnera rade. Ne jedno protiv drugoga, već kao tim, kako bi odnos prošao bez posledica. U skladu sa tim stavom su i veštine povezivanja nakon konflikta, kao jedan od načina za osnaživanje odnosa, ponovno isticanje zajedničke sigurne baze.
Mr Anđelka Jelčić
dipl. spec. pedagog i porodični psihoterapeut
Vaš psiholog tim
kontakt za zakazivanje savetovanja uživo: 064 64 93 417
kontakt za zakazivanje online savetovanja: onlinepsihoterapija@gmail.com