Panični poremećaj
Panični poremećaj spada u grupu anksioznih poremećaja i karakteriše se učestalim javljanjem napada panike. Napad panike odlikuje se nizom izraženih fizioloških simptoma, kao što su ubrzano lupanje srca, ubrzano disanje, stezanje u grudima, grčenje mišića, vrtoglavica, trnjenje udova, mučnina, znojenje i glavobolja.
Na kognitivnom planu, ovi fiziološki simptomi tumače se kao znaci mogućeg srčanog udara, iznenadne smrti, gubitka razuma ili gubitka kontrole (osobe često misle da će poludeti i uraditi nešto neadekvatno). Uobičajen obrazac razmišljanja je „Šta ako + negativan ishod“, odnosno „Šta ako dobijem srčani udar/padnem u nesvest?“ Ovakav način razmišljanja dovodi do osećanja anksioznosti (straha), što dodatno pojačava fiziološke simptome.
Međutim, ne razviju sve osobe koje dožive napade panike panični poremećaj. Da bi se dijagnostikovao panični poremećaj, moraju biti ispunjeni sledeći kriterijumi:
- Osoba mora imati jedan ili više paničnih napada, praćenih najmanje mesec dana stalne brige o mogućnosti ponovnog napada („Šta ako mi se ponovo dogodi panični napad?“) ili brige o posledicama koje napad može izazvati („Šta ako izgubim kontrolu, onesvestim se, doživim srčani udar?“).
- Osoba menja svoje ponašanje na disfunkcionalan način, najčešće izbegavajući situacije koje mogu pogoršati simptome napada. Na primer, ako se plaši srčanog udara, može izbegavati vežbanje u teretani ili trčanje.
Panični poremećaj može se javiti sa ili bez agorafobije. Agorafobija je strah od situacija ili mesta koja osoba procenjuje kao nedovoljno sigurna i iz kojih ne može lako da pobegne, poput javnih mesta, trgova, tržnih centara, javnog prevoza ili čak boravka van kuće. Osobe sa paničnim poremećajem mogu razviti agorafobiju ukoliko dodatno „hrane“ svoja pogrešna uverenja da su simptomi napada panike životno ugrožavajući, smrtonosni ili da mogu dovesti do gubitka kontrole nad emocijama i ponašanjem.
U tretmanu paničnog poremećaja, klijent prvo biva informisan da fiziološki simptomi napada panike nisu znak somatskog oboljenja (npr. srčanog oboljenja) niti pokazatelj „ludila“. Fiziološke promene kod napada panike razlikuju se od onih koje se javljaju kod drugih oboljenja. Ključno je razumeti da panični napad traje ograničeno vreme (od 5 do 20 minuta), ali da može potrajati duže ako ga osoba održava katastrofičnim „Šta ako?“ mislima.
Blog
Pročitajte članke u vezi sa ovim poremećajem
Zamke toksične pozitivnosti
Strah od zatvorenog prostora – Klaustrofobija
Da li mogu da se onesvestim usled anksioznosti i panike?
Šta je eritrofobija?
Mentalni simptomi povišene anksioznosti
Šta je izbegavajući poremećaj ličnosti?
Kako da se motivišete za fizičku aktivnost?
Značaj fizičke aktivnosti za mentalno zdravlje
Kako anksioznost roditelja može uticati na decu?
Zakažite termin
Pišite nam – tu smo za Vas!
Imate pitanje ili želite da saznate više? Popunite kontakt formu i odgovorićemo vam u najkraćem roku.
