Šta zapravo možete postići odlaskom kod psihologa

Postoje različite predstave ljudi o tome šta se zapravo može postići odlaskom kod psihologa, da li je smisleno na taj način rešavati probleme i koje probleme je moguće rešiti. Neki ljudi ne prave razliku između psihologa i psihijatara (o ovoj razlici možete pročitati u ovde). Drugi pak misle, da kod psihologa idete na neku vrstu (prijateljskog)  razgovora koji se obično positovećuje sa time da ćete nekome ko vas ne zna „otvoriti dušu“ i tako olakšati sebi patnju.  U ovom tekstu ćete saznati šta zapravo možete postići odlaskom kod psihologa i razrešiti zablude i nedoumice koje ste možda imali povodom ove teme.

Razgovor sa psihologom nije isto što i razgovor sa prijateljem

Razgovor sa psihologom nije prijateljski razgovor u kome ćete se ispričati, možda isplakati i otići kući sa osećajem olakšanja. Psiholog je tu da vas sasluša, empatično i bez osuđivanja ali njegova svrha nije samo to. Ono što karakteriše razgovor sa psihologom jeste upotreba svrsishodnih pitanja sa ciljem da se utvrdi šta vas muči, odnosno koji je problem zbog koga ste došli a zatim i da vas uputi kako taj problem da rešite.  Postoje određene psihoterapijske tehnike, koje se koriste u psihološkom tretmanu i koje predstavljaju psihološke „alatke“ za pružanje adekvne pomoći ljudima sa različitim psihološkim problemima.  Dakle, razgovor sa psihologom podrazumeva pored empatičnog i bezuslovno prihvatajućeg stava i aktivnu upotrebu teorijskih i praktičnih znanja iz psihologije.

Psihološki tretman zahteva i vaše aktivno učešće

Redovan odlazak psihologu i rešavanje vaših psihološkim problema podrazumeva vaše aktivno učešće. Nije dovoljno samo da se uredno pojavljujete na seansama već i da se lično aktivirate u rešavanju vaših problema uz pomoć saveta koje vam daje psiholog. Psihološki probelmi nastaju kao posledica pogrešnih strategija prevazilaženja stresnih situacija. Ono što je potrebno da se problemi prevaziđu jeste usvajanja efikasnijih strategija za njihovo rešavanje i to je ono čemu vas uči psiholog. Pored toga što vas podučava određenim novim strategijama on vas i motiviše da budete efikasniji u njihovoj primeni.

Psiholog ne menja vašu strukturu ličnosti

Psiholog ne može promeniti vašu ličnost. Obično ljudi veruju da će se odlaskom kod psihologa promeniti iz korena. To je nemoguće jer je naša ličnost genetski odnosno biološki uslovljena. Ali, ono što jeste moguće je da se promene izvesna disfunkcionalana ponašanja. Na primer, osoba koja je po prirodi zatvorenija i opreznija u kontaktu sa ljudima (introvertna) ne može posle psihološkog tretmana postati ekstremno otvorena i komunikativna ali se može naučiti određenim socijalnim veštinama i biti efikasnija u komunikaciji sa svojim socijalnim okruženjem.

Psiholog se ne bavi isključivo vašom prošlošću

Rad sa psihologom ne podrazumeva nužno „kopanje“ po prošlosti. Raniji psihoterapijski pravci a pre svih psihoanaliza pridavali su veliki značaj prošlim životnim iskustvima i u njima tražili uzroke i rešenje sadašnjih problema. Moderniji psihoterapijski pravci  među kojima je kognitivno-bihejvioralna terapija se prevashodno fokusiraju na sadašnjost, ne zanemarujući događaje iz prošlosti, oni imaju za cilj da registruju trenutne pogrešne mehanizme funkcionisanja i da ih izmene kako bi osoba mogla da prevaziđe sadašnje i buduće probleme.

Psihološki tretman doprinosi poboljšanju i preko efekta koji mogu imati medikamenti

Neke osobe su mišljenja da ako već piju lekove ne moraju odlaziti na psihološki tretman jer on nema nikakvu svrhu. Pored uobičajenih životnih problema (problemi u komunikaciji, ljubavni problemi, problemi prlikom donošenja odluka, problemi u učenju,itd.), psihološki tretman itekako pomaže i u prevazilaženju nekih psiholoških poremećaja i to pre svega anksioznih i depresivnih poremećaja. Većina anksioznih i blaži do umereni depresivni poremećaji se mogu prevazići samo uz psihološki tretman (pre svega uz kognitivno-bihejvioralnu terapiju) bez upotrebe medikamenata! Ako osoba već uzima lekove uputno je ići i na psihoterapiju jer lekovi ne mogu promeniti način njenog razmišljanja i ponašanja  koji su glavni faktori  održavanja njenih emocionalnih problema. Pokazuje se da kod osoba koje idu na psihoterapiju ređe i teže dolazi do vraćanja simptoma psiholoških problema jer se menjaju disfunkcionalni obrasci rešavanja problema koji su, između ostalih, i doprineli da se problem prvobitno javi.

Mr Sanja Marjanović

dipl.psiholog

 kontakt: 064/64 93 417

vaspsihologsanjamarjanovic@gmail.com 

skypename: psihologsanja

11 thoughts on “Šta zapravo možete postići odlaskom kod psihologa”

  1. Nove vesti. Nije anksioznost, nego teska depresija. Uz pomoc psihologa, navukla sam se na Diazepam, koji me je gurnuo jos dublje u ponor. Na kraju sam odustala od psihologa i otisla psihijatru.
    Ne znam odakle bih pocela- od toga da sam od psihologa dobijala savete, a nisam bila u stanju da ih primenjujem, od toga da je zaradila gomilu novca na meni (verujem i da je to razlog sto me nije slala psihijatru, jer sam joj ïspod tezge“ placala u Domu zdravlja. Psihijatar se pitao kako psiholog sme da prepise lekove. Pa se pitao, pobogu, kako moje stanje nije psiholog prepoznao. Godinu i po dana! Bila sam pred samoubistvom! Vise me nije bilo briga ni za sta, samo da zavrsim sa svim! Citalex i Rivotril su sredili stvar. Jos samo da mi se smiri gadjenje prema zvakanju i gutanju, koji su bili zadnji u nizu simptoma, uz svakodnevne panicne napade, sa smenom ravnodusnsti. Smrsala sam 10 kg za mesec dana. Da se nastavilo ovim tempom besmislenih odlazaka kod psihologa, koji ne zeli da izgubi dodatni novac, mozda bih na kraju umrla od gladi, ne bih morala nista drugo sebi da uradim.
    Sto se tice psihijatra, a slazem se sa njom, rekla je da razgovor pomaze, ali kada u glavi imas hemiju koja ti pomaze da se pomeris sa mrtve tacke.
    Sad, na lekovima, pomerena sam sa mrtve tacke. Kuca lici na pravi cisti dom, bolje komuniciram sa muzem, cerki se radujem, i prijatelji vide veliku razliku. Da, pocela sam da izlazim iz kuce, i druzim se sa ljudima.

    1. Ovo je primer nestručnog rada koji se može javiti i kod psihologa i kod psihijatara. Pre svega psiholog nije dobro procenio težinu problema (mrsavljenje i sl.) niti pravilno dijagnstikovao problem a s druge strane pripisivao je lekove što ne spada u psihološku praksu (lekove iskljucivo pripisuje psihijatar a psiholog može da uputi klijenta na psihijatra ako proceni da postoji potreba). Srdacan pozdrav.

    2. E pa vidite u mom slučaju je drugačije. Potražila sam pomoć psihijatra zbog anksioznosti i depresije a dobila sam hrpu lekova, Bensedin, Rivotril, Lata, poštovala sam terapiju i uprkos tome što smatram da takvi lekovi samo prikrivaju bolest i ne čine ništa drugačije od narkotika. Ulepšavaju stvarnost, izokreću percepciju, utiču na motoriku, san, apetit… Itd. Dakle nakon 2 meseca sam se izobličila, veštački osmeh, smršala prekomerno 14kg bila na granici anoreksije, dok moj muž nije seo i otvorio mi oči pokazao mi moje slike pre terapije i naterao me da se sagledam kakva sam sada. To nisam bila ja.
      Otišla opet kod drugog psihijatra samo mi izrotirao lekove. Nisam ih pila naravno. Ono što me najviše uvredilo je, što dijagnozu postavljaju sa vrata pitanjem „a šta je sa vama“? Paa zbate mislim da sam anksiozna i depresivna… Aha.. Evo vam recept. Razgovor, i dopiranje do problema koji su uglavnom kompleksniji nego što se čine jer ljudsko biće pola života potisne koji na kraju izjeda, su mnogo bitniji od drogiranja i ulepšavanja. I naravno mnogo je to teže. Dobar psiholog pa čak i hipnoterapeut duhovnik takođe… mogu „utrobu“ da vam izvrnu nateraju da sami shvatite, prihvatite, i na kraju izlečite dušu. Da, vi sami morate seve izlečiti, a psiholog je tu da vam bude vodiči pokaže kako.
      Ono što je jedini problem je to što to ima svoju cenu, kao i svuda u svetu, a mi smo osiromašeni i materijalno i edukativno pa osuđujemo, stvaramo stereotipe i pribegavamo lekovima i lakšim putevima.

  2. Već neko vreme razmišljam da odem kod psihologa, jer uporno msilim da nešto nije u redu sa mnom, ne znam šta tačno, ali neštonkao anksioznost, nisam skroz sigurna. Da li bi trebalo da odem i može li mi pomoći da shvatim šta je tačno problem i da mi pomogne. Molim Vas odgovorite.

    1. Savako je dobro da odete bar na jedan pregleda da vidite o čemu se radi. To Vam neće škoditi a Vi ćete dobiti odgovor umesto da neprestano brinete o tome da li treba ići ili ne. Srdacan pozdrav.

  3. pozdrav za dr. Vladu Misica. Inace pre jedno 4 godine, dok sam bio 2 god fakulteta sam imao seanse sa Vladom Misicem preko skypa i zelim da kazem da je covek ispao ljudina prema meni i da je fenomenalan ali nazalost zbog drugih vecih problema nismo uspeli nista konkretno da uradimo, mislim da smo pricali jedno 3-4 meseca. Dok sam pricao sa dr. Vladom, uporedo sam isao i kod lokalnih psihijatara i pio uglavnom RIVOTRIL uz jos neke lekove, posle dugotrajnog „ne lecenja“ uglavnom RIVOTRILOM nestrucno lecenje me je doslovce psihicki UNISTILO i iscrpelo znaci BUKVALNO mi je malo falilo da zavrsim sam sa sobom od pre svega nemoci da pomognem samom sebi. Na kraju sam zavrsio sam na odeljenju psihijatrije u Palmoticevoj, gde sam bio na ciscenju jedno 2 meseca i pusten sam kuci… Sada posle 4 godine lecenja, to jest oporavljanja jos uvek povremeno idem na kliniku oporavak je odlican, jedino sto kad opet naleti neka promena javljaju mi se suicidalne misli, i aksioznost ili strah da mi se opet ne ponovi bol i muka koju sam proziveo. Uglavnom videcu ukoliko mi finansijska situacija bude dozvolila uskoro, da opet kontaktiram sa Vladom i zakazem neki termin, jer mislim da bi sada sve islo mnogo jednostavnije i lakse. pozdrav iz Timocke krajne.

  4. Pozdrav svima, ja imam problem sa logickim razmisljanjem,uvek sam tokom skolovanja bezao od matematike I od svega sto ima veza sa prekomernim razmisljanjem vec sam sve bubao napamet sad kad sam na masinskom fakultetu imam ogroman problem zato sto mi je logicko razmisljanje ravno nuli ja se trudim da razmislim o nekom logickom problemu koji je ispred mene ali u mom mozgu ne navire nikakva misao vec je nekako prazan kao da je blokiran I uzasno me to opterecuje I razmisljam da mozda ja I nisam za prirodne nauke ali ipak se nadam da mogu ja to sve da izguram jer sve se postize vezbom,sad ne znam kako da poboljsam svoj mozak osecam da imam problem nikada nisam imao nikakve psihicke probleme uvek sam bio napredan imam odlicno fotografsko pamcenje odlicno zapazam detalje,kao klinac sam bio jako napredan sve sto je moglo da se nauci napamet sve bih naucio ali ako je logika u pitanju tu je kraj,ne znam sta da mislim I kome da se obratim mozda na to utice I to sto sam hiperaktivan jer negde sam citao da deca koja su hiper aktivna sklonija nekim drugim stvarima da nekazem losim I tako,bio bih vam zahvalan kada bi ste mi rekli sta mi je ciniti…Hvala puno.

  5. Jedno je sigurno da ćeš potrošit jedno 200 do 300 eur. kad to potrosis onda shvati i za staneš a joj što mi je ovo trebalo i sabereš se što da budeš nekom izvor zarade . Al sami ne možemo pa pre bi rekao da smo umislil da su nam pomogli nego što stvarno jest lični sam osjetio na svojoj koži

  6. Mislim da se nadje uvredjen psiholog poštujem ja njih al nijedan nece reci zavrsili smo s seansama . Samo nova za kazivanja. I tako shvatiš dal ti je bolje da se čitav život s njima ganjaš ili da smiriš glavu.e sad meni je posle prvog susreta bilo lakse posle mi je dao neki dnevnik da pisem al kasnije nisam nista vise ni pisao na kraju istom tarapeut kažem hvala na saradnji al vise neću seanse da bi on na kraju digao nos.. I na kraju kažem ko sto njega briga za moj ili neči problem u pitanju je lova a vama puno uspjeha mozda vi niste takvi

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Povezani tekstovi

Zamke toksične pozitivnosti

Pojam toksična pozitivnost (ili kako se još naziva pozitivna toksičnost) odnosi se na uverenje osobe da je poželjno i dozvoljeno doživljavati samo i isključivo pozitivna…

Pročitaj više »

Zavisnost od mobilnog telefona

Tehnološki razvoj je neminovnost današnje civilizacije. Sa sobom nosi mnogobrojne prednosti, ali i određene mane. Mane nastaju onda kada se upotreba tehnoloških dostignuća pretvori u zloupotrebu.

Pročitaj više »
Scroll to Top
Vaš Psiholog

Prijavite se na naš Newsletter