Zašto se ne treba boriti sa strahom

Zašto se ne treba boriti sa strahom

Zašto se ne treba boriti sa strahom

Mnogi ljudi strah doživljavaju kao izuzetno negativno osećanje koje ih limitira da rade ono što žele. Istina je da strah kao nijedno drugo osećanje vas ne može limitirati u onome što radite sem ako vi odlučite drugačije. Strah postaje ograničenje i pretvara se u patnju kada odlučimo da se borimo sa njim, da ga ne prihvatamo i bežimo do njega. Kada prestanemo to da radimo strah se sam povlači, jer nije prirodno, a ni korisno živeti stalno u srahu.

Navešću osnovne razloge zašto se ne treba boriti sa strahom:

  1. Što se više borite sa strahom to on više istrajava – opiranje strahu dovodi do njegovog održavanja jer je organizmu potrebno više vremena da se smiri. Kada se opirete strahu vi ustvari šaljete vašem mozgu signal da opasnost još nije prošla. Kada odustanete od borbe sa strahom on prolazi i to je signal za mozak da nema očekivane opasnosti ili da je ona prošla.
  2. Što se više borite sa strahom on je neprijatniji – borba sa strahom dovodi do stvaranja neprijatnog unutrašnjeg konflikta koji se manifestuje kroz stezanje tela, neprijatne telesne senzacije, unutrašnjeg pritiska i posledično intenzivnog osećaja umora i iscrpljenosti. Ako se ne borite sa strahom, strah prolazi bez tih neprijatnih osećaja, neprijatnost je manje intenzivna i kada strah prođe osoba se ne oseća umorno i iscrpljeno.
  3. Što se više borite sa strahom to on duže traje – borba sa strahom dovodi do toga da strah traje dosta duže, što je samim tim i neprijatnije. Ako se ne biste uopšte opirali strahu on bi trajao oko 90 sekundi do dva minuta. Ako se borite sa strahom i anksioznosšću, strah može trajati satima.
  4. Što se više borite sa strahom to je manja šansa da ćete ga se dugoročno oslobiti – borba sa strahom je neprihvatanje straha, ignorisanje jednog dela vaše unutrašnje, psihičke realnosti. To ne dovodi do smanjenja straha, već naprotiv sprečava vas da ga priznate, suočite se sa njim i otpustite ga, pustite ga da sam ode.
  5. Kada se borite sa strahom pojačavate sebi osećaj bespomoćnosti ili stvarate ljutnju na sebe – pošto je borba sa strahom unapred osuđena na propast, jer se strah ne možete pobediti, taj neuspeh u suzbijanju straha kod osobe može pojačati osećaj bespomoćnosti ili čak ljutnje na sebe. Osoba se oseća bespomoćno jer misli da ne može sebe da kontroliše, odnosno ne može da kontroliše strah. Kada bi osoba prestala da suzbija strah on bi ionako sam prošao i osoba ne bi imala razloga da se oseća bespomoćno. Neke osobe misle da one nebi ni trebale da osećaju strah ili da reaguju strahom u nekim situacijama za koje one svesno misle da nisu opasne. Ako osoba reaguje strahom to ne znači da je ta osoba slaba ili da nije hrabra. Hrabre osobe takođe osećaju strah ali urade ono čega se plaše i povrh toga što osećaju strah. Dakle, hrabrost nije odsusutvo straha već naprotiv suočavanje sa njim.

Šta nam govore iracionalni strahovi?

Mnogi ljudi žele da razumeju svoje iracionalne strahove odnosno žele da znaju zašto reaguju strahom u nekim situacijama koje nisu same po sebi opasne i u kojima drugi ljudi ne reaguju strahom. Iracionalni strahovi govore drugim jezikom, jer njih stvara onaj deo ličnosti koji nije racionalan. Iracionalni strahovi imaju simboličko, preneseno a ne direktno, bukvalno značenje. Da biste ih shvatili morate prevesti njihovo značenje. Na primer, strah od zatvorenog prostora nije strah od zatvorenog prostora, nego je reč o strahu od straha da osoba neće moći da pobegne od neprijatnog iskustva kojeg se plaši a to je strah. Strah od visine i otvorenog prostora je često strah od gubitka granica i strah od ranjivosti. Strah od samostalnog kretanja i udaljavanje od kuće ili drugog sigurnog mesta (agorafobija) često može biti strah od odvajanja i samoće. Strah od gubitka kontrole (ili strah od ludila) je strah od suočavanja sa strahom. Strah od prljavih stvari je strah od suočavanja sa vlasitim osećanjima koje osoba oseća prljavim, gadnim i nepodnošljivim. Fobijski strahovi (na primer strah od insekata i sl.) mogu često predstavljati strah od gađenja i sličnoh neprijatnih osećanja. Strah od smrti i slični strahovi (strah od bolesti, strah od krvi itd.) mogu predstavljati strah od osećaja praznine, strah od samoće itd.

Dakle, iracionalni strahovi su strahovi drugačije prirode od takozvanih realnih strahova i oni dolaze iz unutra, iz podsvesti. Ove strahove je moguće prevazići osvešćivanjem i prihvatanjem, što i predstavlja osnovu rada sa strahovima u svakoj dobroj psihoterapiji. U našoj prodavnici možete pronaći fantastične programe kako da se sami oslobodite iracionalnih strahova.

Dr Vladimir Mišić

psiholog i psihoterapeut

email: onlinepsihoterapija@gmail.com

skype:vaspsiholog

www.vaspsiholog.com

25 thoughts on “Zašto se ne treba boriti sa strahom”

  1. Rado citam i ucim clanke psihologa i psihoterapeuta da bolje upoznam sebe i sebi pomomognem, a takodje me privlaci psihologija i ljudska priroda. Ovaj clanak je bio poucan, sada idem dalje.
    Hvala, Marina.

  2. ja bih vas molila za odgovor vec godinama se borim sa anksioznoscu,napadima panike i opsesivnim mislima tipa da bih mogla nekog da povrijedim ili sebe sad sam trudna vec 7 mjeseci i stanje mi se u trudnoci jako pogorsalo da napomenem da nepijem nikakve lekove e sad me je jako strah poroda i babina bojim se da bih na porodu mogla poludjeti ili poslije poroda da necu htjeti prihvatiti dijete itd. ako mozete da mi odg kolike su sanse da se to desi ako neko boluje od anksioznosti i opsesivnih misli vec 7 godina kao ja da li sam rizicna.JAKO BIH VAM BILA ZAHVALNA AKO BISTE MI ODGOVORILI

  3. Ja ne znam gdje da se svrstam. Ponekad mi u glavu dodje misao da ce mene neko fizicki povrediti.. Ta misao me prepadne i taj strah me prilicno dugo drzi mislim vremenski sat dva.
    Najcesce se to desi ako kasno popijem kavu ili cujem neku strasnu pricu. Onda ja pomislim sta ako mene moj muz podje da povredi pa me to prepadne… Da li da i to tretiram kao strasnu misao i da na nju primenim vase savete?!
    Hvala puno

    1. Svaka strasna misao koja se odnosi na hipotetcu i zastrasujucu budcnost je stvar imaginacije a ne ralnosti. Realnost je ono sto se desava sada. Tako da odgovor je da, primenite te savete na tu misao. Pozdrav

  4. rodila sam skoro cim sam rodila imala sam i u bolnici misli da napravim nesto i sebi i bebi i uzasne sam napade straha od toga imala i vrucinu jer sam ubedjena da ce se to desiti i strah me i jos me strah zato sto nemam nekog osecaja za dijete jos mi je to drugo dijete a trenutno sam u babinama pa me interesuje moguli lakse da puknem i nesto uradim posto se lose osjecam sad kad sam u babinama dali sam pod vecim rizikom molim vas da mi odg

  5. Kako mislite nemate osjecaj ako vi volite dete i strahujete onda su to po mom znanju smo opsesivne misli i to je samo trenutna faza pa da mislite da nemate osjecaj sto se previse opterecujetesa tim mislima pozdrav

  6. Ja sam citala da majke koje to rade daleko bilo imali su vec pre toga psihozu i posle porodzaja dobiju posportalu psihozu nemora da znaci svaka da dobije e to je opasno sa mamu i bebu. A ako je u pitanju anksioznost ili opsesivno kompulzivnog poremećaj onda je samo strah ako sam pogresno interpretieala nek me popravu eto malo da vam pomognem

  7. I TINA hvala vam na odg a jako se plasim psihoze zato sto sam sad osjetljiva poslije poroda pa se bojim da se lakse oboljeva od tog sad kad si osetljiv a necu da imam ovakve misli izludjuju me i jako strase bojim se da ce se desiti to o cemu mislim

    1. Postovana Ana, ako ste već imali dijagnozu anksioznog poremećaja odnosno OKP-a onda je najverovatnije da su se nakon porođaja opsesivne misli pojačale ili ponovo aktivirale jer se to obično nakon nekog stresnog događaja. Nemojte davati sebi dijagnozu nasumice i sebi praviti još veći strah već se obratite stručnom licu. Sanja M.dipl.psiholog

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Povezani tekstovi

Zamke toksične pozitivnosti

Pojam toksična pozitivnost (ili kako se još naziva pozitivna toksičnost) odnosi se na uverenje osobe da je poželjno i dozvoljeno doživljavati samo i isključivo pozitivna…

Pročitaj više »

Zavisnost od mobilnog telefona

Tehnološki razvoj je neminovnost današnje civilizacije. Sa sobom nosi mnogobrojne prednosti, ali i određene mane. Mane nastaju onda kada se upotreba tehnoloških dostignuća pretvori u zloupotrebu.

Pročitaj više »
Scroll to Top
Vaš Psiholog

Prijavite se na naš Newsletter