Ljudi su bića navike. Najveći deo ponašanja koje obavljamo svakodnevno su naše navike, automatizovani obrazci ponašanja koji se odvijaju bez ulaganja mnogo svesnog napora. Neke navike mogu biti štetne za naše zdravlje i svakodnevno funkcionisanje.
U ovom tekstu opisaću šest menatlnih navika koje treba da promenite ako želite da se dobro osećate, volite sebe i budete mentalno zdravi.
Te navike su:
- Kontrola budućnosti – se odnosi na iracionalnu potrebu da kontrolišemo događaje i okolnosti koji se nisu dogodili a za koje pretpostavljamo da bi se mogli dogoditi. Zamišljanje da možemo da kontrolišemo buduće događaje koji se nisu dogodili pretstavlja izraz anksioznosti. Svako uživljavanje u takve fantazije povećava i održava anksioznost.
- Analiziranje grešaka iz prošlosti – je tipična navika osoba koje su sklone depresiji. Analiziranje grešaka iz prošlosti se često pretvara u samooptuživanje i postavljanje sebi jednih te istih pitanja. Takva vrsta analize nije svrsishodna i stvara negativno raspoloženje. Bolje je sagledati šta možemo uraditi sada umesto da se vraćamo na prošlost.
- Samoanaliziranje – je analiziranje vlastite ličnosti, vlastitog selfa. To je jedna od najštetnijih mentalnih navika koja vas uvodi u negativno raspoloženje. Sasvim je besmisleno analizirati sopstvenu ličnost, dok je veoma adaptivno i korisno analizirati svoje postpuke i strategije ponašanja u kontekstu ciljeva koje ste postavili i kojima težite. Analiziranje vlastite ličnosti je dvostruki problem. Prvo, analizirajući sebe na taj način mi se identifikujemo sa negativnim emocijama, uverenjima i obrazcima mišljenja. Drugo, samoanaliziranje je čin neprihvatanja a poznato je da samo prihvatanje sebe vodi ka promeni.
- Analiziranje emocija u momentu dok ih osećate – ako analizirate osećanja u momentu dok ih osećate tako im se zapravo opirete. To dovodi do njihovog istrajavanja i stvaranja unutrašnjeg konflikta koji se popularno naziva stres. Mnogo bolje je da kada nešto osećate pustite da doživite to osećanje u potpunosti i bez otpora a kada osećanje prođe onda razmislite o svemu i donesete odluke kako ćete postupiti. U emocionalnom stanju ljudi ne razmišljaju pametno, odmereno i fleksibilno i stoga nije mudro donositi odluke u takvom stanju. Razlog za to je povlačenje krvi (kada smo u emocionalnom stanju, krv se povlači iz prefrontalnog korteksa) iz dela mozga koji je odgovoran za razmišljanje, planiranje i odlučivanje.
- Dramatizovanje – pretstavlja uživljavanje u emocionalna iskustva što dovodi do njihovog preuveličavanja i intenziviranja. Hronično doživljavanje intenzivnih emocija nije zdravo ni u mentalnom ni u fizičkom smislu. Ako doživljavamo jake emocije znači da je naša percepcija iskrivljena, to znači da smo ostrašćeni a to je posledica iracionalnog načina razmišljanja. Na telesnom nivou emocije pretstavljaju telesno uzbuđenje (podizanje krvnog pritiska, pulsa, hormonalnih promena i sl.). Česta uzbuđenost nije zdrava za neše telo i um. To znači da kada osetite neko osećanja, dozvolite mu da se ispolji, postanite ga svesni ali nemojte se uživljavati u mentalne sadržaje koji to osećanje prate, dozvolite da osećanje dođe i prođe. Pokazatelj da smo mentalno zdravi i srećni jeste osećanje mira i unutrašnjeg balansa a ne doživljavanje jakih emocija.
- Poređenje sa drugima – često dovodi do samoobezvređivanja, kriticizma, zavisti i nezadovoljstva sobom. Zašto nije pametno porediti se sa drugima? Zato što su ljudi različiti u svakom smislu, pa su takva poređenja nefer i nesvrsihodna. Svako ima svoju “karmu”, svoje okolnosti, sposobnosti i uslove sredine koji utiču na njega ili nju. Najbolje je porediti se sam sa sobom. Koliko sam danas bolji nego juče? Takva vrsta poređenja motiviše i čini nas aktivnim dok poređenje sa drugima nas demotiviše i čini pasivnim i bespomoćnim.
Kako se prevazilaze štetne mentalne navike?
Učenjem novih, samopomažućih, korisnih navika. Mozak neće odbaciti stare navike iako su štetne ako se one ne zmane novih navikama. Mozak ne trpi praznine. Ako želite da naučite korisne navike koje će zaista promeniti vaše psihčko funkcionisanje, zakažte vaš termin savetovanja putem skajpa.
Dr Vladimir Mišić
psiholog i psihoterapeut
email: vlada39@gmail.com
Skype: vaspsiholog
3 thoughts on “Šest negativnih mentalnih navika koje treba da izbegavate”
Ono što smo sada su prošle misli, a ono što ćemo biti su sadašnje misli. Sadašnje misli možemo menjati po svojoj volji. Stalni govor o problemu izaziva još istih problema! Stalna misao na moguće probleme izaziva baš takve probleme! Na šta smo često fokusriani to nam postaje istina, naša realnost! Jer um utiče na telo, tako se usklađujemo sa sličnim osobama i događajima. Zato govorite ono što želite da budete, da radite ili da imate, govorite u sadašnjem vremenu kao da je već ostvareno; napišite to, čitajte redovno i trudite se da se ponašajte u skladu sa tim – vrlo je bitno!
Usput, um ne poznaje negaciju „ne želim neuspeh“ to je fokus na neuspeh kao da je rečeno „želim neuspeh“, dok ono „ne“ umu ne znači ništa. Takođe „želim biti uspešan“ kada nešto želimo stavljamo sebi čvrsto do znanja da SADA nismo ili nemamo ono što želimo, a manifestacija ostaje uvek u budućnosti i često nikada ostvarena. Dakle „Ja mogu, to je lako, umem, imam, uspešan sam, vredim, voljen sam, svakog dana sam bolji od Sebe!“ treba se ubediti u to i onda na ljude i stvari se durgačije gleda. Sve što činimo je sa ciljem da se samo dobro osećamo, i to je svrha svega. 🙂
,,Dakle „Ja mogu, to je lako, umem, imam, uspešan sam, vredim, voljen sam, svakog dana sam bolji od Sebe!“ treba se ubediti u to i onda na ljude i stvari se durgačije gleda. Sve što činimo je sa ciljem da se samo dobro osećamo, i to je svrha svega“
A šta ako to što bi trebalo da ponavljamo nije u potpunosti tačno?šta ako zbog precenjivanja uđemo u poduhvate da bi se osećali dobro a obezvredimo ili povredimo druge ili čak sebe zbog lažnog ubedjenja u sposobnosti?
Повратни пинг: 6 mentalnih navika koje odmah treba da promenite - www.kragujevcanka.rs