Ciljevi psihološke pomoći

Ciljevi psihološke pomoći

Većina ljudi je čula za psihologe, ali samo mali broj ljudi zaista zna čime se psiholozi bave u praksi. To nije slučaj samo kod ljudi iz tzv opšte populacije već je to često slučaj i kod ljudi iz srodnih (humanističkih) profesija koji često sarađuju sa psiholozima (lekari, psihijatri, pedagozi, nastavnici itd.).  U našoj zemlji ljudi obično zamišljaju psihologe kao osobe koje rade u školi i zadaju neke testove. Često je slučaj da i u medicinskim ustanovama gde postoje zaposleni psiholozi, lekari i drugo medicinsko osoblje misle da se psiholozi bave isključivo psihološkim testiranjem i procenom. Istina je zapravo potpuno drugačija. Psihološko testiranje je samo jedan od vidova usluga koje psiholog može da pruži dok je pružanje psihološke pomoći (psihološki tretman) mnogo značajnija i važnija delatnost psihologa bez obzira da li psiholog radi u privatnoj praksi, medicinskoj ustanovi, školi, službi za ljudske resurse i sl.

Psihološka pomoć ili psihološki tretman obuhvata sledeće aktivnosti psihologa:

Pružanje podrške -uključuje podršku ego snagama klijenta, mehanizmima za prevladavanje stresa, ohrabrenje i motivisanje.

Psihoedukacija – podrazumeva identifikovanje i menjanje disfunkcionalnih ponašanja, učenje i uvežbanje specifičnih veština (socijalnih, komunikacionih, trening asertivnosti, relaksacije, roditeljstva, života u braku itd.), antistres programi, učenje veština uspešnog učenja itd.

Prilagođavanje novim okolnostima – podrazumeva pružanje psihološke pomoći osobama da se što bolje i brže adaptiraju na nove životne okolnosti (na primer: novi posao, odlazak u penziju, preseljenje u novi grad ili državu, promenu škole itd).

Intervencije u krizi i debrifing – podrazumeva pružanje aktivne pomoći u situacijama životnih kriza (razvod braka, gubitak voljenih osoba, smrt i bolest u porodici, priprema za medicinske intervencije, oporavak posle bolesti, oporavak od traumatskih iskustava kao što su saobraćajne nesreće, ratovi, izbeglištvo, prirodne katastrofe, zlostavljanje itd.)

Rešavanje problema i donošenje odluka – psiholog pruža pomoć klijentima u identifikovanju i formulisanju problema, ciljeva i načina njihovog rešavanja na način koji je zadovoljavajući za klijenta i u skladu sa njegovim/njenim željama kao i socijalno prihvatljiv. Psiholog pomaže klijentu da prepozna i otkloni emocionalne blokade (na primer: strah, stid, osećanje krivice i sl.) kako bi preduzeo određene i konkretne akcije u funkciji rešavanja problema.

Otklanjanje psihičkih tegoba i patnje – podrazumeva pomoć klijentima da prevaziđu i otklone neprijatne psihičke simptome zbog kojih su se obratili za pomoć (na primer; simptome anksioznosti, nesanice, psihosomatskih tegoba, depresivnosti, problema sa koncentracijom i sl.).

Sticanje uvida, sveobuhvatnijeg razumevanje sebe i drugih, bolje razumevanje aktuelnih situacija i sopstvene motivacije – psiholog kao neutralna osoba, osoba profesionalac, koristeći svoja stručna znanja pomaže klijentu da stekne uvide u sopstvene obrazce mišljenja, osećanja i ponašanja, kao i ponašanja drugih za klijenta značajnih ljudi iz njegove/njene okoline. Psiholog pomaže klijentu da otkrije motive svog ponašanja i razume motive ponašanja drugih ljudi kako bi promenio/la svoje ponašanje u funkciji dostizanja željenih ciljeva.

Samoaktualizacija, lični rast i razvoj – pružanje pomoći klijentima u postizanju ličnog samoostvarenja, prepoznavanja i realizovanja svojih talenata, sposobnosti i nerealizovanih želja, odabira određene škole, fakulteta ili zanimanja.

Promena načina života – pomaganje klijentu da promeni svoje životni stil, oslobodi se nekih disfunkcionalnih aspekata ponašanja, pronađe nove načine zadovoljenja potreba, i nauči da bolje upravlja vremenom.

Vladimir Mišić

dipl. Psiholog

8 thoughts on “Ciljevi psihološke pomoći”

  1. Poštovani,
    Obraćam Vam se jer mi je potrebna vaša pomoć u specifičnoj vrsti krize.
    Naime, moja sada već 18-godišnja ćerka je napustila naš dom i samovoljno otišla kod oca još pre 4 meseca. Otprilike u to vreme prekinula je i komunikaciju. Kako za takvo ponađanje nije bilo nikakvog razloga pokušala sam na više načina, jedan od njih je bio i odlazak u savetovalište za porodicu. Na žalost, budući da ona odbija svaku saradnju do sada nisam imala uspeha niti sam pronašla bilo kakav način da prevaziđem ovu vrstu problema. U jučerašnjem susretu s njom reagovala je vrlo eksplozivno i istakla da joj nije stalo da rešava probleme jer njoj upravo ovako odgovara.
    Molim za savet ili sugestiju kako da postupim na dalje, jer mi je ona jedino dete, a ponavljam, nikakav razlog za prekid komunikacije ne postoji!
    Srdačan pozdrav

  2. da li se pod lijecenjem anksioznog poremecaja (generalizovanog) uvijek podrazumijeva i psihoterapija,moj dr smatra da meni nije potrebna psihoterapija,da se ona primjenjuje kod neuroticnih osoba a da ja u te ne spadam?

  3. ja imam problem sa bratom nece da prica sa mnom odvojio se i to me muci,najgore je sto sam ja mladja sestra i nemam nikakav uticaj nad njim tako da sam u velikom problemu i ne znam sta da radim,stariji je i zbog toga ne zeli da me slusa… ima 20 godina i ne zeli da slusa 🙁 kako da doprem do njega

  4. Zbog bolesti u porodici imam velike nesanice,strah jednostavno ne znam da li cu moci da se suocim sa problemima koji tek predstoje.Stalno sam neraspilozen i to je vec pocelo da mi smeta nrocito to u trenucima kad me neko pita sta mi je,tad shvatim da se sve to primecuje.Inace sam po prirodi veseo i nasmejan,bar je tako bilo do skoro.Molim za savet

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Povezani tekstovi

Zamke toksične pozitivnosti

Pojam toksična pozitivnost (ili kako se još naziva pozitivna toksičnost) odnosi se na uverenje osobe da je poželjno i dozvoljeno doživljavati samo i isključivo pozitivna…

Pročitaj više »

Zavisnost od mobilnog telefona

Tehnološki razvoj je neminovnost današnje civilizacije. Sa sobom nosi mnogobrojne prednosti, ali i određene mane. Mane nastaju onda kada se upotreba tehnoloških dostignuća pretvori u zloupotrebu.

Pročitaj više »
Scroll to Top
Vaš Psiholog

Prijavite se na naš Newsletter